Rupa u Zemljinom ozonskom omotaču, što je važilo za najveću ekološku opasnost s kojom se čovječanstvo suočava, trebala bi potpuno nestati u većem dijelu svijeta u roku od dvije decenije zahvaljujući odlučnoj akciji vlada zemalja svijeta da postupno ukidaju tvari koje oštećuju ozonski omotač, pokazalo je najnovije istraživanje koje je proveo UN.
Gubitak ozonskog omotača, zbog kojeg je došlo do izlaganja ljudi štetnim ultraljubičastim zrakama sunca, na putu je da se potpuno oporavi do 2040. u cijelom svijetu, osim u polarnim regijama, navodi se u izvještaju.
Južnom i Sjevernom polu će trebati malo više vremena – ozonski omotač će se u potpunosti vratiti do 2045. iznad Arktika i do 2066. iznad Antarktika.
Nakon alarma zbog gubitka ozona tokom 1980-ih, ozonski omotač se konstantno poboljšava nakon Montrealskog protokola iz 1989., međunarodnog sporazuma koji je pomogao eliminirati 99 posto hemikalija koje oštećuju ozon, poput klorofluorougljika (CFC) koji se koriste kao otapala i rashladna sredstva.
“Akcija u vezi s ozonom predstavlja presedan za klimatsku akciju”, rekao je Petteri Taalas, glavni sekretar Svjetske meteorološke organizacije, koja je u ponedjeljak predstavila izvještaj o napretku koji se izrađuje svake četiri godine.
“Naš uspjeh u postupnom ukidanju hemikalija koje uništavaju ozon pokazuje nam šta se može i mora hitno učiniti za prelazak s fosilnih goriva, smanjenje stakleničkih plinova i tako ograničiti porast temperature”, dodao je.
Jedinstveni globalni odgovor na ovaj problem znači da se Montrealski sporazum treba smatrati “najuspješnijim ekološkim sporazumom u historiji i nudi poticaj da se zemlje svijeta mogu udružiti i odlučiti o ishodu te djelovati u skladu s njim”, smatra David Fahey, naučnik pri Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu koji je glavni autor nove studije.
Najnoviji UN-ov izvještaj o napretku prvi je koje razmatra potencijalni utjecaj solarnog geoinženjeringa na ozonski omotač, predložene klimatske intervencije u kojoj se reflektirajuće čestice, poput sumpora, masovno raspršuju u atmosferu kako bi odvratile sunčevu svjetlost i time smanjile globalno zagrijavanje.
Kontroverzna praksa, koju američka vlada želi istražiti, ima potencijal smanjiti globalne temperature, ali bi mogla imati “nenamjerne posljedice, uključujući učinke na ozon”, navodi se u izvještaju.
Fahey je rekao da bi dodavanje velikih količina sumpora u stratosferu moglo smanjiti ozon, iako vjerovatno za manje od 10 posto i ne bi izazvalo “kolaps” u ozonskom omotaču.
“Ova vrsta klimatskih intervencija osjetljiva je tema jer je zamršeno klupko etike i upravljanja, a ne samo nauke”, zaključio je.
N1
