Znate li šta su zerdelije, ćelopek i torotan?
Kako je kada upekne ćelopek, zvizdan ili jara? Šta je čančat, krto ili saransak?
Odgovore znaju Hercegovci. Osim što su prepoznatljivi po svom specifičnom naglasku, nadaleko su poznati i po zanimljivim izrazima, za koje kažu da se ne mogu čuti nigdje drugo nego u Hercegovini. Uz humor i satiru, nepoznata grupa autora došla je do rječnika s 400 najpopularnijih hercegovačkih žargona. Opis i objašnjenja onih koji se često koriste mogu se naći u dvije zbirke hercegovačkih žargona “Erogag”. Jer jezik kojim govori cijela Hercegovina nije uvijek lako razumjeti.
“Kad neko sa strane dođe u Hercegovinu nije siguran ni da li će jesti ono što je zatražio, jednom prilikom kad sam tek doselio ovdje iz sjevernijih predjela, tražio sam bižu, a ovdje je lokalni naziv za bižu grašak. Međutim u trgovini je također radila žena koja je došla sa sjevera i dobio sam rižu”, ispričao je Igor Božović, novinar.
I upravo se najviše neobičnih riječi vežu uz hranu, voće i povrće. Pa će za bijeli luk Hercegovci reći saransak, za paradajz pomidor ili kavada, za dinju pipun, a za lubenicu karpuza.
“Neko kaže cvekla, a neko cikla, neko bijeli luk, neko saransak, neko kaže za krompir krtola, to je malo po širokobriški, malo po nevesinjski”, kazao je Tomo Martinović, stanovnik Širokog Brijega.
Šta je torotan, šta čančat, a šta ćelopek i đemra, evo stručnih objašnjenja.
“Malo kome je poznato da je krto naša riječ koju drugi nemaju, to je košara specifičnog oblika u koju se stavlja ubrano voće. Naš sir se malo gdje proizvodi iz mijeha i mi smo ga nazvali torotan, a s obzirom da smo mi na Mediteranu, imamo jako sunce, insolaciju veliku, tu su se stvorila tri izraza, jedan je đemra, drugi ćelopek i treći jara”, pojasnio je Šemsudin Serdarević, mostarski hroničar i publicista.
“Mi u Mostaru volimo promahalati, i reći ‘ta će on tutkum, ko biva šta ima on da priča, bolje mu je poklopiti se i da šuti, ili gledaj benevreka, benevrek je neko ko hajmo reći nema sve daske u glavi, pa kaže gledaj benevreka nalet ga ne bilo, a to ja mislim samo mi u Mostaru govorimo, kao đavo ga ne odnio. Ili, kaže, vidi pomijuša vazdan sahane liže po mahali. Pomijuša, to su žene koje hodaju od kuće do kuće, koje pođu od jedne komšinice i završe tamo na drugom dijelu grada”, kazala je Amara Stupac, društvena aktivistica.
A Hercegovina obiluje i mnoštvom neobičnih naziva naselja.
“Tipa Ševaš Njive, Prćavci, Zastražnica, ovdje ljudi itekako znaju gdje žive i sami u svom tvom humoru daju sebi smiješna imena”, priča nam Božović.
A osim po specifičnim riječima, Hercegovci su nadaleko poznati i po posebnom naglasku.
Izvor: FB
