U opštinama u Federaciji BiH u kojima su Hrvati većina, i dalje se provodi diskriminacija Bošnjaka kroz institucije. Najteže stanje je u Stocu i Čapljini, a ništa bolje u Kiseljaku, Vitezu, Kreševu, dok su Prozor i Posavina pozitivni izuzetak.
Stolac je nedavno dobio status grada zbog velikog broja nacionalnih spomenika. Međutim, nacionalno naslijeđe u Stocu je predmet devastacije od strane vlasti koja želi promijeniti identitet i historiju Stoca.
O položaju Bošnjaka Stoca i njihovoj borbi za ravnopravnost razgovaramo sa Esadom Omanićem potpredsjednikom OO SDA Stolac.
– Stolac je jedna od sredina koje su ostvarile najveći procenat povratka prijeratnog stanovništva protjeranog u agresiji na RBIH. U Stocu su u ratnim razaranjima uništeni svi objekti islamske arhitekture, većina nacionalnih spomenika sravnjena je sa zemljom, gotovo kompletna imovina Bošnjaka opljačkana je i/ili uništena. Sa masovnošću povratka veže se i današnje brojno stanje Bošnjaka Stoca, koji uprkos svim preprekama na putu povratka, stabilizacije prilika i razvoja, prema popisu iz 2013. godine, čine značajnih 40% populacije – kaže za Akos.ba Esad Omanić.
Jedan od resursa Stoca je njegova brojna i uspješna dijaspora.
– Kada je u pitanju stolačka dijaspora, rekao bih da su to ljudi koji vole i osjećaju svoj zavičaj, ne zaboravljaju ga, vraćaju mu se i pomažu na različite načine. Roditi se u muzeju pod otvorenim nebom jeste privilegija i taj osebujan duh i karakter dodatno je vezivo koje te ljude drži čvrsto uz Stolac i u ovom vremenu. Prostora za napredak naravno ima i s tim u vezi odgovornost je kako na onima koji žive daleko od rodnog grada, tako i na nama koji smo danas ovdje – pojašnjava Omanić.
Uskraćivanje sredstava iz budžeta
Politika HDZ-a BiH u Stocu pokazuje suštu suprotnost od njihovih dominantnih stavova i ustavnosti, poštivanju zakona i principa.
– Odnos lokalne vlasti spram Bošnjaka Stoca teško je dovesti u ravan 21. stoljeća, 2022. godine u kojoj živimo, u vrijeme globalizacije i bogatstva različitosti kakvima se savremena društva ponose. Bošnjacima Stoca onemogućava se zapošljavanje u javnom sektoru. Opštinska administracija u svom sastavu broji svega 8-10% Bošnjaka, što je u potpunom disbalansu sa procentualnom zastupljenošću našeg naroda u strukturi stanovništva. Bošnjaka nema na rukovodećim pozicijama niti jednog od sedam stolačkih javnih preduzeća. Čak i u institucijama sa viših nivoa koje svoje urede imaju ovdje, političkim uticajem se onemogućava ili otežava zapošljavanje Bošnjaka. Stipendije koje Opština dodjeljuje učenicima i studentima u omjeru su 50:1 na našu štetu – dodaje Omanić.
– Uzurpiraju se i nelegalno dograđuju nacionalni spomenici čime se pokušava mijenjati karakter i historija ovog prostora. Ovdje ne postoje ulice Maka Dizdara, Alije Isakovića niti bilo kojeg od brojnih velikana koje je ova mala, ali vrlo plodonosna sredina dala kroz prošlost, a koji su imali tu sreću ili nesreću da se rode kao Bošnjaci. Infrastrukturni projekti i investicije kada je javni novac u pitanju, redovno zaobilaze ona naselja i mahale u kojima dominantno živi bošnjački narod. Uporno se odbija imenovati predsjedavajućeg Opštinskog vijeća, budući da bi po slovu Ustava FBiH ova pozivija u Stocu morala pripasti Bošnjacima ili Srbima. Na ova i brojna druga nepravedna i nelegalna rješenja naši vijećnici u Opštinskom vijeću redovno ukazuju i daju svoj doprinos zadržavanju svijesti o tome šta su pravo i pravda, a šta demonstracija političke sile. Naravno, generalizacija nije put kojim treba da idemo pa je važno istaći i to da postoje i brojni izuzeci među ljudima s kojima dijelimo životni prostor, a koji shvataju naš trenutni položaj i pogubnost politike vladajućih. Ljudi ovdje uprkos različitim barijerama grade neke normalne odnose, sarađuju i neki tiho, a neki i otvoreno suprotstavljaju se projektu diskriminacije i segregacije čitavog jednog naroda. – pojašnjava Omanić.
Stolac je najbolji primjer dvostrukih aršina međunarodne zajednice prema kršenju osnovnih ljudskih prava.
– Odnos međunarodne zajednice prema višedecenijskom ugnjetavanju i uskraćivanju prava Bošnjaka Stoca, sadržan je u deklarativnoj podršci i povremenim blijedim reakcijama na pojave i procese kakve je teško i zamisliti u društvima iz kojih ove eurobirokrate dolaze. Duh i karakter ljudi ovog prostora zasigurno je jedan od temelja naše uporne borbe i uvjerenja da će prije ili kasnije doći vrijeme u kojem će Stolac prestati biti mjesto uspješne realizacije loših politika, a postati grad jednakih prava i mogućnosti za sve njegove stanovnike – ističe Omanić.
Saobraćaj i turizam ubrzavaju ekonomski razvoj
U toku su dva infrastrukturna projekta koji će poboljšati saobraćajni položaj Stoca, a to su izgradnja magistralne ceste Stolac – Neum, te izgradnja Koridora Vc preko Dubravske visoravni.
– Budući da se Stolac kroz historiju razvijao zahvaljujući između ostalog i položaju raskrsnice puteva između Istoka i Zapada, Dubrovnika i kontinentalnog dijela Bosne, sasvim sigurno će i nova komunikacija prema Neumu kao jedan od prioriteta OO SDA Stolac, te petlja autoputa Vc na Dubravskoj visoravni, imati pozitivan efekat na ekonomska, ali i društvena kretanja na širem stolačkom području. Tranzit ljudi i roba neminovno donosi i benefite za takve prostore i to treba znati iskoristiti – smatra Omanić.
Pored navedenog, Jadransko – jonska autocesta je još jedan infrastrukturni projekat važan za Hercegovinu, koji će spojiti Koridor Vc i Trebinje, odnosno Crnu Goru upravo preko Stoca.
Jedan od potencijala Stoca je turizam.
– Ugodna mediteranska klima, kulturno naslijeđe, rijeka Bregava, gastronomija, smještajni kapacitet, voćnjaci i vinogradi kojima Stolac i njegova okolina, prije svega Dubravska visoravan obiluju, ubuduće će biti u značajnijem fokusu i lakše dostupni, kako domaćim tako i stranim turistima. Posebno se to odnosi na trenutne okolnosti kada gradovi poput Sarajeva muku muče sa hroničnim zagađenjem zraka, dok u Stocu u isto vrijeme možete uživati u obilju sunca, na čistom zraku i kafi na otvorenom. U vremenu pandemije Covid-19 i novonastalih okolnosti brojni bh. građani se odlučuju da svoje godišnje odmore provedu unutar granica domovine što Stocu, kao gradu biseru, otvara dodatan prostor za pozicioniranje i podizanje rejtinga na karti poželjnih destinacija – kaže Omanić.
Uprkos trenutnom položaju Bošnjaci Stoca su optimisti i uvjereni su u bolju budućnost.
– Da bismo razumjeli taj fenomen upornog djelovanja pod pritiskom, trebamo se vratiti u prošlost i pročitati barem dio onoga što su neki vrijedni ljudi tog vremena zapisali o Stocu. Stolac je zaista dao ozbiljan broj uspješnih i dokazanih ljudi, a u neskladu sa svojom brojnošću što ovoj činjenici daje dodatnu težinu. U tom svjetlu, Stolac u narednih 5 do 10 godina vidim kao grad aktivnih, upornih i uspješnih ljudi iz svijeta preduzetništva, kulture, sporta pa i politike kao neizostavnog dijela mozaika. Stranka demokratske akcije će sasvim sigurno uložiti maksimum napora kako bi ovom narodu, političkim sredstvima olakšala put ka našem zajedničkom cilju – zaključuje na kraju razgovora Esad Omanić.
Akos.ba
