Rast cijena nekretnina tjera ljude širom svijeta da odustanu od ideje o kupovini kuće u nekom skorijem periodu. Ovaj problem evidentan je u svim zemljama svijeta, a na njihovom rješenju pokušavaju raditi vlade svih političkih uvjerenja.
“Svjedoci smo da su dijelovi društva odsječeni iz dijelova našeg grada jer više ne mogu priuštiti stanove. To je slučaj u Londonu, Parizu, Rimu, a sada nažalost sve više u Berlinu”, kazao je gradonačelnik Berlina Michael Mueller.
Političari daju brojne ideje za rješenje problema, od ograničenja stanarine do posebnih poreza stanodavcima, nacionalizacije privatnog vlasništva ili pretvaranja upražnjenih ureda u stanove. Nigdje nema dokaza o lakom ili održivom rješenju.
U Južnoj Koreji, stranka predsjednika Moon Jaeina ove je godine bila na udaru nakon što nije uspjela riješiti problem da se prosječna cijena stana u Seulu smanji. Vodeći kandidat opozicije za predsjedničke izbore sljedeće godine upozorio je na potencijalni kolaps tržišta stanova s rastom kamata.
Kina je ove godine pojačala ograničenja u sektoru nekretnina i špekuliše se o povećanju poreza na nekretnine kako bi se srušile cijene. Cijena stana u Shenzhenu bila je jednaka 43,5 puta većoj prosječnoj plati stanovnika u julu.
Kanadski premijer Justin Trudeau obećao je, ako bude ponovo izabran, dvogodišnju zabranu stranim kupcima. Trudeauovi liberali obećavaju reviziju eskalirajućih cijena na tržištima, uključujući Vancouver i Toronto, kako bi suzbili špekulacije. Konzervativka Erin O’Toole obećava da će izgraditi milion domova u tri godine kako bi se uhvatila u koštac sa stambenom krizom. Čelnica Nove demokratske stranke Jagmeet Singh želi 20 posto poreza na strane kupce za borbu protiv ove krize. Suočavajući se sa iznenađujuće tijesnom utrkom, Trudeau će morati privući mlade gradske glasače ako želi imati ikakve šanse da vrati svoju većinu.
S godišnjom inflacijom od oko 50 posto, Argentincima nisu nepoznata poskupljenja, ali za stanovnike Buenos Airesa povećanje stanarina dodaje ekonomski pritisak, a s tim i političko nezadovoljstvo. Zakonodavstvo koje je usvojila koalicija predsjednika Alberta Fernandeza ima za cilj dati veća prava zakupcima.
Prema novim pravilima, ugovori koji su tradicionalno bili dvije godine sada su produženi na tri. I umjesto da stanodavci određuju cijene, Centralna banka je stvorila indeks koji određuje koliko će stanarina rasti u drugoj i trećoj godini. Pokazalo se da je to krajnje kontraverzno, s dokazima da su neki vlasnici nekretnina prerano povećavali cijene kako bi se kasnije suprotstavili neizvjesnosti reguliranih povećanja. Drugi jednostavno skidaju nekretnine s tržišta.
Pandemija je svjetsko tržište nekretnina dovela do rekorda u posljednjih 18 mjeseci zbog uzajamno niskih kamatnih stopa, nedostatka proizvodnje, promjene porodične potrošnje i manje kuća koje se stavljaju na prodaju. Iako je to blagodat za postojeće vlasnike, potencijalnim kupcima je sve teže doći u vlasništvo stambenog objekta.
Pristupačnost stanovanja postaje sve gora. U mnogim zemljama OECD-a odnos cijena i prihoda dramatično je porastao od 1995. godine.
Rezultat je, u Americi, kao i u drugim zemljama, sve veći generacijski jaz između Baby Boomera, za koje je statistički vjerovatnije da će posjedovati kuću, i milenijalaca i generacije Z – koji gledaju kako njihovi snovi o kupovini odlaze u dim.
Postojeći stambeni dug mogao bi sijati sjeme sljedeće ekonomske krize ako troškovi zaduživanja počnu rasti.
Švedska vlada urušila se u junu nakon što je predložila promjene kojima bi se odustalo od tradicionalnih kontrola i omogućilo da tržište određuje veće kirije.
U Berlinu je sud poništio pokušaj ukroćivanja povećanja stanarine. U kampanji su prikupili dovoljno potpisa za izvođenje referenduma o oduzimanju imovine velikim privatnim stanodavcima. Gradska vlada je u petak najavila da će otkupiti gotovo 15.000 stanova od dva velika korporativna stanodavca za 2,46 milijardi eura (2,9 milijardi dolara) radi proširenja ponude.
Klix.ba
