Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine danas slavi 133. rođendan.
Osnovan 1888. godine, Zemaljski muzej je najstarija moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa.
Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom.
Bosna i Hercegovina uvijek je privlačila radoznalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i kvazinaučnika, što je već prvih godina okupacije rezultiralo raznošenjem spomenika kulture iz naših krajeva.
To je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu, piše Historija.ba.
Budući da je prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji novih zgrada. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine.
Iz zemaljskog muzeja su povodom svog rođendana istakli da se ova institucija godinama unazad bori za opstanak, a danas se nalazi pred jednim od najvećih izazova i u takvom ozračju i obilježavanje rođendana događa se u jeku pandemije koronavirusa koja je zahvatila BiH i cijeli svijet.
Obilježavanje 1. februara, dana kada je osnovan Zemaljski muzej BiH, tradicionalna je manifestacija tokom koje se organizira veliki broj kulturnog i zabavnog sadržaja za sve uzraste.
Ove godine pridržavajući se svih epidemioloških mjera u Zemaljskom muzeju bit će organiziran slobodan ulaz u sobu Sarajevske hagade u dva termina, te svečano otvaranje izložbe “Tragom divljih orhideja” na Odjeljenju za prirodne nauke, autorice Ermane Lagumdžije.
Izložba će posjetiocima pružiti priliku da se upoznaju s malim draguljima bosanskohercegovačke flore koje su dio krajolika za sve one koji su dovoljno pažljivi da ih prepoznaju.
Također, bit će upriličeno i svečano otvaranje izložbe “Predah” na Odjeljenju za etnologiju čiji su autori Samir Avdić, Lebiba Džeko, Nirha Efendić, Ernis Šljivo i Lejla Bečar.
Izložbu čine eksponati iz etnologije i arheologije koji svjedoče o višestoljetnoj tradiciji i običaju ispijanja kafe i uživanja u duhanu u Bosni i Hercegovini.
Tekst preuzet s portala radiosarajevo.ba
