“Jedna od najsretnijih stvari koja vam se može dogoditi u životu je da imate sretno djetinjstvo. Ja sam imala jako sretno djetinjstvo.”
To je početak autobiografije žene koja je pisanjem zaradila poštovanje širom svijeta, koja je “kriva” za najdugovječniju predstavu u pozorištu, koja je prodala preko četiri milijarde knjiga, a knjigu o svom životu je pisala od svoje 60. do 75. godine.
Dobila je titulu dame, zovu je i danas, “kraljica krimića”. Guiness smatra da je ona najprodavanija autorica svih vremena, poslije Shakespeara. Također je jedna od najprevođenijih – 103 jezika.
Agatha Christie rođena je kao Agatha Mary Clarissa Miller 15. 9. 1852. godine u mjestu Torquay, u dobrostojećoj porodici srednje klase. Ono što je čak i za to doba bilo neobično jest da je podučavana kod kuće, a ulogu učitelja preuzeo je otac, Amerikanac. Majka, Clara bila je izvanredna pripovjedačica priča, ali nije željela da Agatha nauči čitati dok ne navrši osam godina.
Napisala je više od 80 knjiga, brojne priče i scenarije, romantične romane, a mnogo je njenih knjiga prebačeno na filmska platna. Prvu knjigu je napisala kao odgovor na izazov – starija sestra Madge ju je izazvala i rekla da ona to nije u stanju. Zaplete je osmišljavala u ogromnoj viktorijanskoj kadi žvačući jabuke. Od te navike je odustala nezadovoljna s “dostupnošću” kupki. “Danas ne rade takve kade više. Radije sam odustala”, rekla je nezadovoljna. Pet godina je čekala da netko od izdavača prihvati rukopis – odbilo ju je šest izdavača.
Agatha je autorica djela:
- 1920. Misteriozna afera u Stylesu
- 1922. Tajanstveni suparnik
- 1923. Ubojstvo na igralištu za golf
- 1924. Čovjek u smeđem odijelu
- 1924. Poirot istražuje
- 1925. Tajna zamka Chimneys
- 1926. Ubojstvo Rogera Ackroyda
- 1927. Velika četvorka
- 1928. Tajna plavog vlaka
- 1929. Zajedno protiv zločina
- 1929. Tajna sedam satova
- 1930. Ubojstvo u vikarijatu
- 1930. Tajanstveni gospodin Quin
- 1931. Sittafordska misterija
- 1932. Posljednja kuća
- 1933. Gonič smrti
- 1933. Smrt Lorda Edgwarea
- 1933. Trinaest problema
- 1934. Ubojstvo u Orijent Expressu
- 1934. Parker Pyne istražuje
- 1934. Listerdaleova tajna
- 1935. Tragedija u tri čina
- 1935. Smrt u oblacima
- 1935. Zašto nisu pitali Evansa ?
- 1936. Umorstvo u Mezopotamiji
- 1936. Ubojstva po abecedi
- 1936. Karte na stol
- 1937. Smrt na Nilu
- 1937. Nijemi svjedok
- 1937. Ubojstvo u staji
- 1938. Sastanak sa smrću
- 1939. Deset malih crnaca
- 1939. Ubiti je lako
- 1939. Božić Herculea Poirota
- 1939. Regata misterij i druge priče
- 1940. Tužni čempres
- 1941. Zlo pod suncem
- 1941. Patriotsko ubojstvo
- 1941. N ili M?
- 1941. Leš u biblioteci
- 1942. Pet praščića
- 1942. Otrovno pismo
- 1943. Prst koji se miče
- 1944. Prema ništici
- 1944. Iskričavi cijanid
- 1945. Smrt kao kraj
- 1946. Šupljina
- 1947. Herkulovi podvizi
- 1948. Tko plimu uhvati
- 1948. Svjedok optužbe i druge priče
- 1949. Zla kuća
- 1950. Najavljeno umorstvo
- 1950. Tri slijepa miša i druge priče
- 1951. Došli su u Bagdad
- 1951. Nesretni čovjek i druge priče
- 1952. Gospođa McGinty je mrtva
- 1952. Trik je u zrcalima
- 1953. Džep pun žita
- 1953. Poslije sprovoda
- 1955. Bija Baja Buf
- 1955. Sudbina nepoznata
- 1956. Sajam zločina
- 1957. U 4.50 s Paddingtona
- 1957. Nesreća nevinih
- 1959. Mačka među golubovima
- 1960. Pustolovina božićnog pudinga
- 1961. Kod bijelog konja
- 1961. Dupli grijeh i druge priče
- 1962. Razbijeno ogledalo
- 1963. Tajanstveni satovi
- 1964. Karipska misterija
- 1965. Hotel Bertram
- 1966. Treća djevojka
- 1967. Vječita noć
- 1968. Zla sudba
- 1969. Dogodilo se na dan Svih svetih
- 1970. Putnik za Frankfurt
- 1971. Šifra Nemesis
- 1971. Zlatna lopta i druge priče
- 1972. Slonovi pamte
- 1973. Akhnaton – drama u tri čina
- 1973. Ništa nije tako tajno
- 1974. Poirotovi raniji slučajevi
- 1975. Zavjesa
- 1976. Usnulo ubojstvo
- 1979. Posljednji slučajevi Miss Marple i dvije druge priče
- 1992. Problem u Pollenskom zaljevu
- 1997. Dok svjetlo gori i druge priče
